parallax background

Utvrda Kličevica

Kaštel Benković
29.08.2011
Crkva Sv.Nikole, Nin
25.03.2012
Kaštel Benković
29.08.2011
Crkva Sv.Nikole, Nin
25.03.2012

 ..

Utvrda Kličevica, meni jedna od najljepših u Hrvatskoj, nalazi se nedaleko od Benkovca pokraj autoputa prema Splitu. Utvrda je idealna za izlet ili piknik jer ima u blizini drvenih stolova i što je najvažnije puno hladovine ...  : )



Srednjovjekovna utvrda podignuta je iznad rječice Kličevice na rubu strmog kanjona. Sagradili su je Krbavski knezovi 1454. god. Trapezastog je tlocrta sa snažnom okruglom kulom u sjeveroistočnom uglu. Perimetralni zidovi visoki su prosječno 10 m. Kula je sačuvana do visine od cca 16 m, te je nepravilnog kružnog tlocrta, rastvorena s nekoliko otvora i strijelnica. Natkrivena je svodom u obliku kalote. Utvrda spada među najbolje sačuvane fortifikacije iz srednjeg vijeka u unutrašnjosti sjeverne Dalmacije.



Vrijeme nastanka: 1454. god.
 
benkovac

Benkovac

zadarska_zupanija

Zadarska županija

 
 


 

Brončani top

Prilikom uređivanja utvrde Kličevica 1968. godine, unutar kružne kule pronađen je brončani top. Radi se o trocijevnom topu koji je oštećen uslijed ispaljivanja. Prepunjen je barutnim punjenjem što je rezultiralo eksplozijom dijela topa i njegovim oštećenjem što je moglo imati opasne posljedice za posadu koja je posluživala top. Top je izumio Leonardo da Vinci. Ujedno je riječ o jedinom poznatom originalu u cijelome svijetu. Top se smatra revolucionarnim jer ima tri cijevi, a za hlađenje se koristila voda. Top se danas čuva u Zavičajnom muzeju Benkovac.

O tome su pisali Jutarnji list i Daily Mail

Arhitektonski ostatci

Utvrda ima trapezasti tlocrt, a na sjeveroistočnom uglu nalazi se kula ovalnog tlocrta. Površina utvrde iznosi 370,45 m2. vanjski zidovi utvrde sačuvani su u visini od 8 (zapadni) do 11 metara (istočni), a kula je očuvana u visini od čak 19,5 metara. Glavni ulaz u tvrđavu nalazio se na zapadnom, a bočni na južnom zidu. Najstariji dio utvrde čini pravokutni prostor (P4, P2) na istočnom dijelu.

Tijekom kasnijih dogradnja, koje u povijesnim izvorima možemo pratiti od 1453. do 1486. godine, na sjeveroistočnom uglu dograđena je ovalna kula pokrivena kupolastim svodom. Kula je poništena sjeverni dio prostorije P4 na kojem su otkrivene tri puškarnice, a koje izgradnjom kule u potpunosti gube svoju finkciju.

Glavni ulaz u kulu nalazio se u razini drugog kata sa zapadnestrane, kojem se vjerojatno pristupalo drvenim stepenicama. Kula je podijeljena na katove (prizemlje i dva kata) čiji su tragovi sačuvani u vidu utora za grede koje su nosile drvenu konstrukciju.

Istraživanja utvrde Kličevica provedena su 1990.godine u razdoblju od 12 travnja do 10. lipnja, pod vodstvom tadašnjeg kustosa benkovačkog muzeka. Riječ je o istraživanjima zaštitnog karaktera tijekom kojih je itraženo nekoliko prostoriija unutar utvrde (P1-4), uključujući cisternu za vodu (p1) i dio ovalne kule. Istraživanja je pratila konzervacija zidova utvrde, a sitni arheološki nalazi pohranjeni su u Muzeju u Benkovcu.



 

Povijest utvrde Kličevica


Utvrda Kličevica nalazi se 7 km zapadno od Benkovca kod sela Raštević. Smjestila se na povišenoj zaravni, iznad istoimene rječice, uz koju se pružaju ostatci mlinica, a koja u smjeru zapada stvara prirodni kanjon. Zanimljivo je da se u povijesnim izvorima utvrda spominje pod nazivom Kličevac.

O intenzivnom i bogatom životu na ovim prostorima svjedoče brojni arheološki ostatci i nalazišta, otkriveni u okolici same utvrde Kličevica. Sama utvrda Kličevica nastala je u burnim vremenima srednjeg vijeka. Prodajom Dalmacije 1409.god. Mlečanima za 100.000 dukata od strane ugarskog kralja Ladislava Napuljskog, dio benkovačkog područja našao se na granici mletačke Dalmacije i Hrvatske. Da bi zaštitili svoje granice hrvatski plemići Kurjakovići započinju gradnju utvrde Kličevice, koja će dugo biti predmetom prijepora između Mlečana i Hrvatsko-ugarskog kraljevstva. Osim Kličevice na benkovačkom području sačuvan je veliki broj kaštela i utvrda koji su čuvali granicu Hrvatsko-ugarskog kraljevstva. Tu su značajni Kaštel Benković, Kaštel Perušić, utvrde Korlat, Vukšić, Ostrovica, Otavac i dr.

Prema arhivskoj građi od 9. ožujka 1453.god. Grgur Kurjaković, sin kneza Tomislava Kurjakovića Krbavskog, započinje gradnju utvrde Kličevica. Kako se gradnja navedene utvrde odvija u blizini mletačke utvrde Vrane, Mlečani zbog ugroženosti vranske utvrde šalju poslanika Nikolu Basadonu kod Tominog brata Ivana da bi ih odvratili od gradnje, traže rušenje utvrde.

Sukob se u narednim godinama intenzivirao, ali je radi očuvanja dobrosusjedskih odnosa dogovoreno da se utvrda zadrži u postojećem stanju, bez daljnjih nadogradnji. Osim zbog utvrda, sukog između Kurjakovića i Mlečana odvijao se i zbog nepouzdanih MOrlaka koji su često bježali na Mletačko područje, izbjegavajući obveze prema velikašima. Gradnja i proširenje utvrde Kličevica nastavljena je 1457.god. pod krinkom predstojeće opasnosti od turskih provala, na što se Mlečani ponovno žale, ali bez rezultata. Zbog toga mletačka vlast 1463.god. prosvjeduje izravno na dvoru Matije Korvina, i to putem svog poslanika na ugarskom dvoru. Kralj Matija Korvin obustavlja daljnju gradnju utvrde pogodujući Mlečanima. Međutim Kurjakovići se oglušuju i na ovu naredbu i nastavljaju gradnju utvrde i tijekom 70-ih i 80-ih godina 15. stoljeća.

U spisu iz 1486.god. Mlečani se ponovo žale da je utvrda Kličevica posljednjih godina izrasla u pravu fortificiranu tvrđu, i od bana ponovno traže rušenje utvrde. Prema kraju stoljeća moć knezova Korjakovića Krbavskih postupno slabi, a nakon krbavske katastrofe 1493.god. oni prestaju biti čimbenikom na području Krbave, Like i sjeverne Dalmacije.

Osmanska agresija nastavila se prodorom u srce hrvatske zemlje, kada 1522.god. u turske ruke pada Knin, zatim Obrovac, te Nadin i Vrana. U istom periodu, oko 1527.god. u turske ruke pada Kaštel Benković i utvrda Kličevica.

Prema popisu Kliškog sandžaka iz 1550.god. utvrda Kličevica za vrijeme turske vlasti pod sobom ima mezru Bradaš i sela Kolarino, Mirani i Jagodina, a u ranijem defteru ,ezru Zapužan koja je bila upisana u posjed mustahafiza utvrde Kličevica. Nedugo nakon toga utvrda Kličevica je ukinuta, a njeni stanovnici su premješteni u druge tvrđave. Zahvaljujući iroliranom položaju ostala je sačuvana u izvornom obliku stojeći ponosno nad rječicom Kličevicom.

Tragovi katova vidljivi su na sjevernom, istočnom i južnom zidu. Na perimetralnim zidovima utvrde sa sjeverne, istočne i južne strane sačuvane su strijelnice u vidu pravokutnih uskih proreza, dok se veći otvori, s polukružnim lukom koji su mogli služiti i kao puškarnice, pojavljuju i na kuli. Na zapadnom zidu nema ostataka takvih otvora, vjerojatno jer se s te strane utvrde nalazi kamena litica iznad rječice koja predstavlja prirodnu obranu. U unutrašnjosti utvrde nalazi se nekoliko prostorija koje potječu iz raznih faza gradnje, a danas je jedino jasna namjera prostorije P1, koja je služila kao cisterna. Uokolo utvrde sačuvani su ostatci obrambenog zida koji prati vanjske zidove, a vidljiv je na sjevernoj, istočnoj te južnoj strani kompleksa.

Galerija slika utvrde Kličevica - 29.8.2011

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *