Arheološka nalazišta

arheološka nalazišta, uglavnom nepisana vrela za proučavanje načina života, razvoja kulture i civilizacije čovjeka, od starijega kamenog doba, tijekom cijele prapovijesti, koja je trajala od oko 100 000 pr. Kr. do razdoblja antike, s već pisanim povijesnim vrelima, te dalje sve do ranoga srednjeg vijeka. Među arheološkim nalazištima istaknuto mjesto pripada naseljima koja kompleksno predstavljaju materijalnu i duhovnu kulturu nekog razdoblja, a često i njezin razvoj tijekom vremena (slijedom arheoloških, tj. vremenskih slojeva). Druga vrsta arheoloških nalazišta za upoznavanje duhovnih nazora i društvenih prilika u ranim zajednicama jesu grobovi. Važna uloga pripada skupnim nalazima, tzv. ostavama, koje su posebice mnogobrojne u bakrenom i brončanom dobu Europe, te slučajnim nalazima..