Špilje

špilje (grč. σπήλαιoν), prirodne podzemne šupljine u obliku horizontalnih kanala, najčešće neravna dna; špilje se katkada nazivaju i pećinama, premda se pećinama ugl. smatraju polukružna udubljenja u hridinama i stijenama. Špilje u obliku vertikalnih kanala ili pukotina različitih promjera, a ponegdje i velikih dubina, nazivaju se jamama. U vulkanskim, granitnim i gnajsnim stijenama špilje su većinom rijetke i manjih izmjera. Najveći dio špilja nastao je u sedimentnim, topljivim stijenama kemijskim (korozijskim) ili mehaničkim (erozijskim i abrazijskim) djelovanjem vode. Špilje nastale korozijskim djelovanjem vode česte su i najveće u području okršenih naslaga, tj. u karbonatnim stijenama koje se pretežito sastoje od vapnenca (kalcijev karbonat), dolomita (kalcij-magnezijev karbonat) te konglomerata i breča.