O nama ...
Landmarkings.com je projekt nastao iz znatiželje prema povijesti, baštini i onom posebnom osjećaju kada otkrijete neko novo, zaboravljeno mjesto. Često nismo ni svjesni koliko se fascinantnih lokacija, monumentalnih starih gradova, mističnih utvrda i netaknutih prirodnih ljepota krije u našoj neposrednoj blizini – ponekad na samo pola sata vožnje od nas.
Naša je misija i želja na jednom mjestu okupiti te skrivene dragulje i olakšati vam njihovo istraživanje. Želimo vas maknuti s uobičajenih, pretrpanih turističkih ruta i pokazati vam mjesta koja pričaju neke drugačije priče. Bilo da planirate opušteni vikend izlet, obiteljsko druženje u prirodi ili ciljani obilazak povijesnih ruševina, ovdje ćete pronaći ideju kamo dalje.
Pretražite našu bazu po županijama ili specifičnim kategorijama, proučite lokacije koje vas zanimaju, inspirirajte se i krenite u vlastitu avanturu. Neka Landmarkings.com bude vaša početna točka za svako novo putovanje u prošlost!
Ako želite postaviti pitanje, slobodno nam se javite. Vaše ideje, kritike i dojmovi s terena uvijek su dobrodošli."
Uživajte :)
NA STRANICI, POGOTOVO NA GOOGLE KARTAMA ĆETE UOČITI RAZNE IKONICE, EVO I ZNAČENJE POJEDINE IKONICE
Utvrde i tvrđave
utvrde ili fortifikacije (kasnolat. fortificatio: utvrda), trajni ili privremeni (poljski) građevinski objekti obrambenoga karaktera; utvrđena mjesta. Utvrde se javljaju s pojavom stalnih ljudskih naselja i razvijaju usporedno s njima i s razvojem naoružanja. U prapovijesno doba utvrde su ograde načinjene od oblica (palisade) ili od sipka materijala (kamen, pijesak, zemlja), koje okružuju naselja ili čuvaju prilaz naseljima na zaštićenim mjestima.
Stari gradovi
grad (vlastelinski grad, zamak, burg, prema lat. burgus: utvrda, iz germanskoga) utvrđeno prebivalište vlastelina, redovito na teže pristupačnom položaju posjeda, namijenjeno boravku i obrani. Pojava i razvoj vlastelinskoga grada veže se uz društvene okolnosti srednjega vijeka – feudalizam; u graditeljskom smislu preuzimani su oblici i iskustvo prapovijesti i staroga vijeka. Pravim gradovima prethodile su u ranome srednjem vijeku tzv. mote, kule podignute na umjetnoj ili prirodnoj uzvisini i uokolo zaštićene pojasom palisade ili jarkom s vodom. Visoki srednji vijek razdoblje je uspostavljanja pravih gradova; podizali su ih kralj, feudalci, crkveni redovi. Prema položaju gradovi su bili visinski i nizinski. Za zaštitu visinskih gradova služili su teško pristupačni izolirani položaji planinskih područja. Zato su se gradski sklopovi prilagođivali konfiguraciji terena, razvijajući u nepogodnomu i često skučenu prostoru jedinstvena graditeljska rješenja.
Sakralna umjetnost
sakralna umjetnost, umjetnost namijenjena kultu. Obuhvaća građevine (hramovi, sinagoge, crkve, džamije, pagode, samostani), unutrašnji namještaj (hramski namještaj, crkveni namještaj) te mnoge vrste pojedinačnih ili pri obredima upotrebljavanih predmeta (kipovi, slike, bogoslužno ruho, posuđe i knjige, votivi, devocionalije).
Dvorci
dvorac, prebivalište, također i rezidencija svjetovnih i duhovnih vladara, plemstva i dr.; prvotno ladanjsko prebivalište bogate građevne strukture, namijenjeno ponajviše povremenomu boravku; katkad se podiže u gradovima. Najčešće su dvorci jednokatni, rjeđe dvokatni, iznimno višekatni. Tlocrtno postoje četiri osnovna tipa: četverokrilni sa zatvorenim unutrašnjim dvorištem; pravokutni (gradska palača); trokrilni (u obliku slova U); dvokrilni (u obliku slova L). Razvoj dvoraca uvjetovan je, među ostalim, stilskim razdobljima u kojima su nastajali (renesansa, barok, klasicizam).
Arboretumi
arboretum (lat.: nasad drveća), botanički vrt u kojemu se uzgaja drveće i grmlje domaćeg i stranog podrijetla u znanstvene, dekorativne i uzgojne svrhe. Arboretum pri botaničkom vrtu u Tokyju ocjenjuje se starim 800 godina. Najveća svjetska zbirka drvenastih vrsta umjerenog pojasa, osnovana 1848., nalazi se u sklopu britanskoga botaničkog vrta Kew Gardens kraj Londona. U nas su poznati arboretum Trsteno, pod upravom HAZU (osnovala ga je početkom XVI. st. obitelj Gučetić-Gozze), Opeka kraj Varaždina, arboretum Šumarskog fakulteta u Zagrebu i Lisičine kraj Podravske Slatine. Arboretumi su zakonom zaštićeni.
Kašteli
kaštel (latinski castellum, deminutiv od castrum: utvrda), tlocrtno pravilna utvrda koja služi za obranu i stanovanje. U antičko doba kod Rimljana, tvrđava ili manji utvrđeni vojni logor, građen os. na crti limesa ili na obrambeno najugroženijem dijelu gradskih fortifikacija, radi motrenja i nadzora. U srednjem vijeku i poslije, samostalna utvrda ili pojedinačni objekt (npr. obrambena kula) u nekom utvrđenom kompleksu. Gradili su se radi zaštite feudalnih posjeda ili granice te kao dodatna vojna zaštita samoga naselja, na mjestu koje bi u slučaju opsade bilo najviše izloženo udaru neprijatelja. Kaštel je bio i simbol vlasništva gospodara nad gradom. Takve su se građevine gradile u jadranskoj Hrvatskoj od XIII. st., a u kontinentalnoj od druge polovice XV. st. pa sve do kraja XVI. st. Kaštel je često sinonim za grad (burg), pa i naziv za naselje podignuto uz grad ili koji drugi utvrđeni objekt.
Špilje
špilje (grč. σπήλαιoν), prirodne podzemne šupljine u obliku horizontalnih kanala, najčešće neravna dna; špilje se katkada nazivaju i pećinama, premda se pećinama ugl. smatraju polukružna udubljenja u hridinama i stijenama. Špilje u obliku vertikalnih kanala ili pukotina različitih promjera, a ponegdje i velikih dubina, nazivaju se jamama. U vulkanskim, granitnim i gnajsnim stijenama špilje su većinom rijetke i manjih izmjera. Najveći dio špilja nastao je u sedimentnim, topljivim stijenama kemijskim (korozijskim) ili mehaničkim (erozijskim i abrazijskim) djelovanjem vode. Špilje nastale korozijskim djelovanjem vode česte su i najveće u području okršenih naslaga, tj. u karbonatnim stijenama koje se pretežito sastoje od vapnenca (kalcijev karbonat), dolomita (kalcij-magnezijev karbonat) te konglomerata i breča.