
Arheološko nalazište Bribirska glavica
25.08.2011
Kaštel Benković
29.08.2011Ovdje možete saznati nešto više o tvrđavi sv.Mihovila u Šibeniku ... možete saznati i po kojem arhanđelu je tvrđava dobila ime, taj isti arhanđel je i zaštitnik Šibenika ... nalazi se na gradskom grbu kao i na grbu 113.brigade.
Izgrađena je na brežuljku iznad zaljeva. Za boravka P. Krešimira IV 1066. g. vjerojatno se koristi kao kastrum. Početkom 15. st. zidovi se ojačavaju i nadograđuju. U 16. st. dograđuju se sjevernom bedemu veća i manja poligonalna kula. Srednjovjekovne je koncepcije, oblika romba. Na sjevernom zidu sačuvana su dva kruništa. Na istočnom su faze različitih debljina i visina s kamenim slogovima, različite starosti. Ostali zidovi su eksplozijama barutana srušeni. Ulaz je gotički portal s grbom Dolfin. U predprostor se ulazilo pokretnim mostom. U kaštelu su bile barutane, kuće za kamerlenga i posadu, crkva sv. Mihovila, radionice.

Šibenik

Šibensko-kninska županija
Sveti Mihovil
Sveti Mihovil (Mihael), je arhanđeo i njegovo ime se spominje u Bibliji pet puta. Prema kalendaru Rimokatoličke Crkve, blagdan Sv. Mihovila se slavi 29. rujna.
Na taj dan slavimo i preostala dva arhanđela: Sv. Gabriela i Sv. Rafaela. Anđeli kao duhovna bića, unatoč njihovoj službi u povijesti spasenja, već po svojoj biti izmiču svakom povijesnom razmatranju. Zato i ne možemo opisivati njihov život kao što činimo sa životom svetaca. Unatoč tome, na temelju Božje objave možemo ipak o njima nešto reći, isto tako možemo opisivati njihovo štovanje. Činimo to rado, i skupa sa cijelom Crkvom slavimo njihov blagdan, a i tako što mnogi vjernici nose njihova imena slaveći tada svoj imendan.
Bogoslužje vrlo zorno ističe trostruku djelatnost Sv. Mihovila u službi Crkve. On je borac, molitelj i pratitelj. Molitva Sv. Mihovila se upotrebljava kao učinkovita zaštita od zlih duhova. Molitva Sv. Mihovila je jedina egzorcistička molitva koja je dana na uporabu laicima a da je to Rimokatolička Crkva dopustila.Ime Mihovil, potječe iz hebrejskog "Mi ha el", što znači: "Tko je kao Bog" (latinski: "Quis ut Deus").

Najznačajniji tekst o Sv. Mihovilu je onaj iz Otkrivenja: "Uto se zametnu rat u nebu koji je Mihovil sa svojim anđelima morao voditi protiv Zmaja. Zmaj i njegovi anđeli prihvatiše borbu, ali je ne mogoše izdržati. I mjesta za njih više nije bilo u nebu. Bijaše izbačen veliki Zmaj, stara Zmija, koja se zove đavao - sotona, zavodnik cijeloga svijeta, bijaše zbačen na zemlju i bijahu zbačeni s njime njegovi anđeli". Ikonografija prikazuje Sv. Mihovila kao ratnika u oklopu i s mačem u ruci. Crkva od najstarijih vremena ima veliko štovanje i duboku pobožnost prema svetom Mihovilu. Promatra ga kao moćnog anđela, koji je svojom zaštitom trajno prisutan.
Bogoslužje veoma zorno ističe trostruku djelatnost sv. Mihovila u službi Crkve. On je borac, molitelj i pratilac. Kao borac neka nam pomaže u borbi koju svatko od nas mora stalno protiv zla u sebi i oko sebe voditi! Kao molitelj neka nas zagovara i naše molitve poput miomirisnog kada prinosi Gospodinu, a kao pratilac neka nas prati na našim životnim putovima!
Razni narodi štuju Sv. Mihovila kao svoga zaštitnika, u Italiji je zaštitnik javne sigurnosti, a papa Pio XII. ga je proglasio zaštitnikom radiologa. Njemačka i Engleska ga također od davnine slave kao svoga zaštitnika.

I u Hrvatskoj su u čast Sv. Mihovilu podignute mnoge župne i područne crkve, a neka mjesta nose njegovo ime. Sveti Mihovil je zaštitnik starog hrvatskog grada Šibenika, te Hrvatske policije i Hrvatske vojske.
Sv. Mihovil, čuvar tvrđava, bio je zaštitnik Šibenika, i stoga su njegovi kipovi na zidinama, grbu općine a i na vrhu katedrale. Bio je običaj da se na njegov blagdan oslobađao jedan zatvorenik.33 U XV st. širio se u Docu kult sv. Križa koji je po tradiciji doplovio Krkom. I u Šibeniku se zbilo čudo prokrvarenja (1485), što je posvjedočio i humanist Šižgorić, ali je bilo i otpora čudu jer je »bilo mnogih — piše on — koji su pri toj očevidnosti ostali ludi i spora srca da vjeruju«.34 Biskup Tolentić (1468—1491) poslao je god. 1848. katedrali relikvije sv. Kristofora, općenitog sveca srednjeg vijeka, branitelja od nagle smrti, dok je sv. Jakov bio zaštitnik od zaraza koje su često harale i Šibenikom (1435, 1448—1450, 1456—1457, 1482). To je, uostalom, doba širenja štovanja nebeskih zaštitnika u svim potrebama.
Povijest tvrđave sv.Mihovil
Tvrđava sv.Mihovila je izfrađena na brdu iznad Šibenika vjerojatno u 10.stoljeću. Na tom brdu je u srednjem vijeku bila crkvica sv.Mihovila po kojoj je dobila ime. Brdo na kom je sagrađena je bilo utvrđena točka u prapovijesti i u ranom srednjem vijeku o čemu svjedoče arheološki nalazi. Na današnjim ostatcima tvrđave vidljivo je da je tvrđava kroz razna povijesna razdoblja povećavala svoj obim i mijenjala obrambene karakteristike zavisno o razvoju ratne tehnike. Najstariji sačuvani dijelovi tvrđave su iz 13.stolječa (dvije kvadratne kule na istočnom zidu tvrđave i dio zida između njih. Početkom 15.stolječa tvrđava se direktno povezuje s morem kroz "dvostruke bedeme". Tridesetih godina 15.stolječa zidovi tvrđave se povisuju i dobivaju novo krunište (sjeverni zid). U 16.stolječu na sjevernom zidu tvrđave gradi se poligonalna kula. Položaj na vrhu teško pristupačnog brda na kome je izgrađena te njeni visoki i čvrsti zidovi i kule bili su zalog obrane Šibenika u vrlo nesigurnim vremenima kada su na Šibenik napadali razni osvajači (Venecija, Turci). Tvrđava je bila najistaknutiji dio obrambenog sustava grada Šibenika kojeg su sa svih strana okruživali obrambeni zidovi i kule. Osim gradnje i ojačavanja tvrđava je rušena posebno u eksplozijama barutane (1663. i 1752. godine). Od sredine 19.stoljeća tvrđava je izgubila vojni značaj te je počelo njeno urušavanje. U posljednje vrijeme, nakom sustavno izvedenih istražnih radova, perimetralni zidovi tvrđave su djelomično obnovljeni i rekonstruirani.



















