Zelene ljepote


    Nalazi se u selu Lisičine, općina Voćin, usred planine Papuka. Stvaralo ga se od 1963. Prvotno je zauzimao površinu od približno 40 hektara. Do velikosrpske agresije u Hrvatskoj, ovaj ...
    Kompleks dvorca Opeka nalazi se u današnjem naselju Marčan, a čine ga dvorac i Arboterum Opeka. Izgrađen je 1674. g., o čemu svjedoči natpis koji se nalazi na glavnom ulazu ...



    Dvorci


    Smješten je nad strmom obalom rijeke Kupe.Prema povijesnim podacima u 16.st. ovo je područje dio Frankopanskog posjeda, a arhivska dokumentacija spominje obrambenu kulu ...
    Nekoliko kilometara sjeveroistočno od Vrbovca, u nizinskom predjelu, nalazi se dvorac poznat pod nazivom Lovrečina – grad. Sagradio ga je I. Gezthya u 16. st. nakon kojeg se izmjenjuju ...
    Veliki Tabor jedan je od najočuvanijih kasnosrednjovjekovnih i renesansnih utvrđenih gradova kontinentalne Hrvatske. Ime mu potječe od naziva „tabor“ kojim se označavao ...




    Arheološke zone


    Arheološka zona Bribirska glavica smještena je na brijegu Glavica u selu Bribir, petnaestak kilometara sjeverozapadno od Skradina. Unutar jakih bedema iz doba Ilira ...



    Sakralni objekti


    Crkva se uzdiže na pretpovijesnom tumulu, u polju između Nina i Zatona. Ima tlocrt trolista s presvođenim konhama i s ukriženim pojasnicama jkoje podržavaju kupolasti svod u ...



    Stari gradovi


    Velički stari grad smješten je na južnim obroncima Papuka, nekoliko kilometara istočnije od istoimenog naselja. Nalazi se na strmom brdu Lapjak (visokom cca 450m), iznad ...
    Hreljin je bio utvrđen gradić podignut na zaravni brijega nadmorske visine 321 m. Smještajem je branio ulazak u Vinodolsku dolinu, nadzirući povijesnu komunikaciju i svoju luku Bakarac. ...
    Danas vidljive ruševine Dvigrada ostaci su naselja napuštenog tijekom XVII st. Upravo zahvaljujući toj činjenici, raster ulica i arhitektonski oblici nisu doživjeli kasnije preinake, te su ...




    Kašteli & Gradine


    Spominje se 1288.g. u Vinodolskom zakonu kao jedan od devet gradova Vinodolske županije. Smatra se da je prvotna utvrda bila građena od drva, a kamena je izgrađena u ...
    Kaštel Trsat, u rimsko doba „Tarsatica“ u srednjem vijeku pripada Vinodolskoj župi u posjedu je Frankopana od 1225. do 1670. te nakon toga komore ugarske. Djelomično su sačuvani ...
    Grobnički kaštel građen je od ranog srednjeg vijeka. Najstariji je dio jugozapadne kule s nekadašnjom kapelom sv. Jelene u prizemlju, gdje su vidljivi romanički i gotički elementi ...




    Utvrde & Tvrđave


    Tvrđava Nehaj je najvrjedniji ostatak senjskih utvrda. Sagrađena je 1558. pod nadzorom kapetana Ivana Lenkovića. Najznačajnija je i najbolje sačuvana tvrđava (sjedište) senjskih ...
    Srednjovjekovna utvrda podignuta je iznad rječice Kličevice na rubu strmog kanjona. Sagradili su je Krbavski knezovi 1454. god. Trapezastog je tlocrta sa snažnom okruglom ...
    Utvrda Cesargrad nalazi se najistaknutijem hrptu Cesargradske gore, iznad doline Sutle i današnjeg Klanjca. Prvi put se spominje 1399. g. u darovnici kralja Sigismunda kojom se ...




    Špilje


    Špilja Mramornica spada među najznačajnije prirodne ljepote Istre. Nalazi se nedaleko malog i simpatičnog mjestašca, Brtonigle, u središtu područja poznatog po brojnim pećinama ...
    Špilja Vindija nalazi se u Rijeci Voćanskoj, a od Donje Voće udaljena je oko 2 km. Povišeni položaj spilje na brdu iznad prirodne komunikacije pogodovao je vrlo ranom naseljavanju. S obzirom ...




    dvor , 1. Glavno vladarevo sjedište, zgrada u kojoj vladar obitava zajedno s članovima svoje obitelji i dvorjanicima te je dvor ujedno njegova službena rezidencija. Od renesansnog doba vladarski dvorovi poglavito se podižu u gradovima, koji time postaju stalna državna sjedišta. – U srednjovjekovnim komunama naziv dvor oznaka je za sjedište (palaču) komunalne vlasti (knežev dvor). 2. Manja plemićka kuća: plemićki dvor (curia nobilitaris); sjedište crkvene župe: župni dvor. 3. Skupina osoba koje su u pratnji ili izravnoj službi vladara (dvorske službe) ili su članovi njegove obitelji. Pojedincima iz pratnje dodjeljivao se u skladu s njihovom službom određeni naslov (palatin, komornik, peharnik, štitonoša, rizničar, kapelan i dr.); s vremenom su takvi dužnosnici preuzeli službe upravljanja i vojna obilježja. Dvorsku pratnju činili su i ondje nastanjeni umjetnici, znanstvenici i književnici (dvorski kroničari). Dvorski ceremonijal bio je strogo propisan nizom pravila. Poznati su ceremonijali francuskog i burgundskog dvora u srednjem vijeku, talijanskog dvora u doba renesanse, španjolskog dvora od XVI–XVIII. st. i dr. U hrvatskoj državi u doba vladanja kneževa i kraljeva iz narodne dinastije dvorske su se službe razvijale prema analogiji franačkog dvora i sadržavale temeljna obilježja onodobnih vladarskih dvorova zapadnoeuropskih država.